DUŠIK

U elementarnom stanju najveće količine dušika nalaze se u zraku. Ne gori i ne podržava gorenje. Lakši je od zraka i slabo topljiv u vodi. Sastavni je dio aminokiselina i bjelančevina. Industrijski se dobiva frakcijskom destilacijom. Laboratorijski se dobiva zagrijavanjem zasićene otopine amonijeva klorida i natrijeva nitrita. Zbog inertnosti tekući dušik se upotrebljava za čuvanje bioloških uzoraka. Upotrebljava se za dobivanje dušične kiseline, umjetnog gnojiva i eksploziva. Služi za zaštitu proizvoda od kvarenja. Dolazi u spojevima s kiselinama i oksidima. Važna kiselina je dušična kiselina. Ona je vrlo jako oksidacijsko sredstvo, a služi za otapanje zlata. Najveće količine dušika troše se pri proizvodnji amonijaka. Kod aminokiselina, dušik dolazi u amino-skupini. Dušik je prisutan u svakom proteinu i peptidu. On je esencijalni element, a sastavni je dio adenina, timina, citozina, gvanina i uracila. Dušik također ulazi u sastav nukleinskih kiselina. U prirodi biljke ga crpe iz organskih spojeva. Također dolazi u spojevima primarnih, sekundarnih i tercijarnih amina.

http://www.geek.hr/clanak/pogledajte-sto-se-dogodi-s-ljudskom-rukom-kada-se-uroni-u-tekuci-dusik/

Comment Stream