Vodik

Vodik je plin bez boje i mirisa, čija je gustoća manja od gustoće zraka.

Topljiv je u organskim spojevima. Dobiva se laboratorijski iz reakcije cinka i klorovodične kiseline (velike količine vodika).

Biološka uloga

Kao sastojak vode, nalazi se u svakom biološkom organizmu u velikim količinama. Osim u vodi, nalazi se i u gotovo svim organskim spojevima unutar organizma. U vodenim otopinama koje su dio svakog organizma.

Nalazimo ga u obliku H3O+ iona, te kao takav ima izvanredno važnu, temeljnu ulogu u regulaciji staničnih procesa.

Vodik se stvara kod nekih vrsta vrenja ili fermentacije, a stvaraju ga  mikroorganizmi, obično uz pomoć katalizatora, koje sadrže enzime sa željezom ili niklom, koji se nazivaju hidrogenaze.

Voda se razdvaja u protone, elektrone i kisik, kod gotovo svih biljaka koje vrše fotosintezu. Neki takvi organizmi, kao modrozelene alge su razvile i drugi korak, po mraku, kojim se stvara plinoviti vodik uz pomoć specijalnih hidrogenaza u kloroplastu. Trenutno se rade ispitivanja na genetski modificiranim modrozelenim algama, koje bi stvarale vodik, čak i u prisustvu kisika ili takozvani bioreaktori.

Opasnosti

Vodik stvara čitav niz opasnosti za čovjekovu sigurnost, pogotovo H2 je opasan kao plin praskavac u zraku. Osim toga, tekući vodik je opasan, jer stvara vrlo niske temperature, što može dovesti do smrzotina na prstima.

Energija Vodika

Vodik nije izvor energije, osim u mogućim elektranama na nuklearnu fuziju, koje bi koristile deuterij i tricij, što je još daleko od komercijalne upotrebe. Vodik koji se dobije iz sunčevih, bioloških ili električnih izvora, treba više energije nego što od njega možemo dobiti izgaranjem, zato on više ima ulogu kao baterija, za spremanje ili skladištenje energije.

Videozapisi

Hidrogenska bomba

Comment Stream